Posjećivanje mezarima

Posjećivanje mezara umrlim datira još od davnina. Činili su to manje više svi narodi, neko na ovaj, neko na onaj način. I muslimani, isto tako, posjećuju ili kako se to kaže zijarete kabur svojih umrlih, jer im to nalaže i preporučuje Vjera. Na taj način se, između ostalog, iskazuje poštovanje prema umrlom. Zijaretom se donosi, prije svega, jedan sunnet na mjesto iz kojeg proizilazi višestruka korist i za posjećivanog i za posjetioca. Tako se nastavlja jedna lijepa tradicija, običaj ali i nafila za umrlog, a i za živog.

Allahov Poslanik (S) je rekao:

»Bio sam vam zabranio da posjećujete mezare. Sad ih posjećujte, jer ta posjeta može podstaći čovjeka da svoj život svede u granice islamskih propisa. Posjeta umrlim podsjeća čovjeka na vječni život – Ahiret«

Prilikom ulaska u groblje ili prilikom prolaska kraj njega, shodno preporukama hazreti Muhammeda (S), lijepo je nazvati selam umrlim i zatražiti od Allaha oprost za njihove i svoje grijehe. Dakako, uputno je proučiti bar Fatihu. Manje je poznato među muslimanskim življem da živi imaju obaveze prema umrlim koje moraju ispunjavati. U te obaveze spada i ova vrsta posjete o kojoj govorimo. Prema tome, dužnost je s vremena na vrijeme, zijaretiti, odnosno posjećivati svoje umrle, obično petkom, Bajramima i petnaestog dana mjeseca Ša’bana, kada je i sam Poslanik (S) običavao posjećivati mezaristane.

Kada posjećujemo umrle trebali bi voditi računa da budemo pod abdestom, te da zauzmemo takav položaj naspram mezara umrlog kojeg posjećujemo, da nam lice i prsa budu okrenuti ka Kibli, jer tako je činio i Poslanik (S) osobno. Umrle treba pozdraviti sa Es-selamu alejkum i reći:

»I mi ćemo se, ako Allah da, vama pridružiti. Molim Allaha da oprosti grijehe i nama i vama.«

Prenosi se da je hazreti Aiša, supruga Allahovog Poslanika (S), pitala Pejgambera šta će kazati prilikom posjeta umrlim, a on joj je rekao:

»Neka je mir na vas, o stanovnici kabura, mu’mini i muslimani! I mi ćemo se, ako Allah da, vama pridružiti. Neka se Allah smiluje i našim i vašim precima kao i potomcima. Molimo Ga da oprosti grijehe i nama i vama.«

Potom za dušu umrlog trebalo bi proučiti 11 puta sure ‚Ihlas‘ (Kul huvallahu ehad…), što vidimo iz sljedećeg hadisi-šerifa:

»Ko prođe pokraj groblja i prouči 11 puta sure ‚Ihlas‘ i nagradu za to učenje pokloni umrlim, svaki će od njih (ako je umro sa imanom) dobiti svoj udio.«

Lijepo je proučiti još nešto iz Kur’ana. Najbolje bi bilo proučiti sure ‚Jasin‘, što nam je preporučio i sam Muhammed (S):

»Svojim umrlim učite ‚Jasin‘.«

Enes ibn Malik, Allah bio zadovoljan njime, nam prenosi i slijedeći hadis:

»Ko uđe u groblje i prouči sure ‚Jasin‘ (a zasluženu nagradu za to učenje pokloni umrlim) Allah će toga dana olakšati umrlim (eventualno) dosuđenu im kaznu.«

Ebu Bekr es Siddik, neka je Allahovo zadovoljstvo na njega, prenosi nam sljedeći hadis:

»Ko posjeti jednog ili oba svoja roditelja i tu za dušu jednog ili oba roditelja prouči sure ‚Jasin‘, oprostiće im se njihovi ranije učinjeni prijestupi.«

Poslije učenja iz Časnog Kur’ana treba proučiti Dovu u kojoj ćemo, kako smo vidjeli iz hadisa, naznačiti da sevabe (nagradu) koje smo eventualno zaslužili, poklanjamo dotičnome ili dotičnima. Naravno, sunnet je da i u tim trenucima budemo okrenuti prema Kibli.

Pri posjeti mezaristanu bilo radi dženaze ili zijareta nekom umrlom, naročito pažnju bi trebalo posvetiti da se namjerno ili nenamjerno ne gazi i ne sjeda po kaburima drugih. Time bi samo uznemiravali mrtve i to bez ikakve potrebe. S tim u vezi donosimo sljedeće hadise:

Jedan od ashaba, Imaret ibn Hazm, neka je Allahovo zadovoljstvo na njega, kazuje:

»Jednom me je Allahov Poslanik (S) vidio kako sjedim na jednom kaburu pa me zovnu i reče: ‚Ustani s kabura. Ne uznemiruj mrtvog pa neće ni on tebe (zbog toga na Sudnjem danu).’«

Ebu Hurejre, neka je Allahovo zadovoljstvo na njega, kazuje da je Poslanik (S) rekao:

»Bolje vam je sjesti na žeravicu, koja bi vam spalila odjeću i doprla do tijela, nego li da sjedate na mezar.«

»Nemojte prema kaburima klanjati niti na njima sjediti.«

Dakle, zabranjeno je klanjati prema kaburima kao i na njima samim. Držeći se svih ovih uputstava o ponašanju prilikom zijareta kabura, na najbolji način ćemo iskazati poštovanje i pijetitet prema umrlom, a ujedno ćemo ispuniti vjerske dužnosti u tom pogledu, te samim time steći i Allahovo zadovoljstvo, kao i blagostanje na Ovom i Budućem Svijetu.

Po islamskom učenju umrli su svjesni posjete živih. U vrijeme našeg nazivanja selama Allah povrati dušu umrlom kako bi uzvratio selam. Umrli ne samo da su svjesni posjete već joj se i neizmjerno raduju. Prenosi se od hazreti Aiše, neka je Allah zadovoljan njome, da je Allahov Poslanik (S) rekao:

»Nijedan čovjek ne posjeti kabur svoga brata i posjedi kod njega, a da mu se ovaj ne obraduje i uzvrati mu (selam) sve dok ne ustane.«

Prilikom našeg posjeta duše umrlih se vraćaju na jedan osoben način do tijela. Jedan takav odnos i veza između duše i tijela su krajnje specifični. Ovo vraćanje je sasvim osobeno i ne iziskuje oživljavanje tijela koje će se desiti tek na Kijametskom danu.

Posjećivanje mezara za vrijeme četrdetodnevnice

Neprimjeren ritam života, neznanje, neukazivanje od strane uleme i onih čiji bi to trebao biti zadatak, te urbanizacija, razlozi su što se vremenom dobrano potisnuo u zaborav ovaj lijepi i nadasve svrsihodni adet bosanskih muslimana. Manje više ovaj običaj se zadržao jedino u gradskim sredinama. Na mezar se, pri ovom četrdesetodnevnom zijaretu, ide redovno svaki dan i to u toku dana. Nikako noću. Obično to čini neko muško lice između najbliže rodbine. Ako dotični ne bi bio u mogućnosti iz bilo kojih razloga obaviti posjet, dužan je naći zamjenu kako bi se obezbjedila posjeta svaki dan.

Na mezaru se nakon selama i ‚Fatihe‘ prouče sureta:

‚Jasin‘

‚Mulk‘ (Tebareke…) i

‚Nebe’« (‚Amme…)

Ova dva zadnja sureta se mogu i ne učiti, ako se redovno uče tih četrdeset dana kod kuće. Međutim, ako se posjeta vrši poslije ikindije onda je potrebno proučiti dva spomenuta sureta na mezaru. Četrdeseti dan po ukopu završava se ova vrsta posjete, obično poslije ikindijskog namaza, uz prisustvo obitelji, prijatelja i komšija, prouče se gore navedene tri sure, ‚mala hatma‘ (3 puta ‚Ihlas‘, ‚Felek‘, ‚Nas‘, ‚Fatiha‘) i prvih pet ajeta sure ‚Bekare‘ (Elif, Lam, Mim…), i prigodna Dova. Tzv. ‚mala hatma‘ se obavezno prouči, bez obzira da li je u tih četrdeset dana proučena ‚Kur’an hatma‘ ili ne. Za Dovu se obično angažira mahalski Imam ili neka pobožna osoba.

www.bakije.com

Iskoristite priliku i uplatom vaše donacije postanite vakif nove BKC džamije u Frankfurtu.

Za više informacije posjetite našu webstranicu za donacije