Lejletul-Hadr - Noć Allahove dž.š. svemoći i milosti
Autor: Nusret Abdibegović
Hvala Allahu, dž. š. , Gospodaru svjetova, u čijem se stvaranju nebesa i zemlje, promjeni dana i noći, spuštanju objave, odabiru pejgambera i odredbi da sve biva kako On hoće, ogledaju znaci Njegove svemoći,
Hvala Allahu, dž. š., na bereketima mjeseca Ramazana, na odabranoj noći Lejletu-l-kadra, na uputi i hidajetu, na blagodatima, milosti i radosti porodičnog života.
Salavat i selam na posljednjeg u nizu pejgambera, našeg devletliju Muhammeda, a.s., njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i na naše bosanske šehide
Draga braćo, poštovane džematlije! Uzvišeni Allah, dž. š., u Kur’anu kaže:
إِنَّا أَنْزَلْنَاهُ فِي لَيْلَةِ الْقَدْرِ * وَمَا أَدْرَاكَ مَا لَيْلَةُ الْقَدْرِ * لَيْلَةُ الْقَدْرِ خَيْرٌ مِنْ أَلْفِ شَهْرٍ * تَنَزَّلُ الْمَلَائِكَةُ وَالرُّوحُ فِيهَا بِإِذْنِ رَبِّهِمْ مِنْ كُلِّ أَمْرٍ * سَلَامٌ هِيَ حَتَّىٰ مَطْلَعِ الْفَجْرِ*
„Mi smo ga objavili u noći Kadr;
šta ti znaš šta je noć Kadr?
Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci.
Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake;
spas je u njoj sve dok zora ne svane.“ (57:1-5)
Iz citiranih ajeta se razumijeva da početak objave Kur’ana znači spuštanje Allahove svjetlosti i mira na cijeli Univerzum koji je proizišao iz Allahovog Ruha, kako bi se usadio u ljudsku savjest i oplemenio čovjeka i njegov život na zemlji.
Početak objave Kur’ana je događaj kojeg Zemlja prije toga nije vidjela, niti doživjela, kako: u njegovoj punini ili veličini, sadržaju ili značenju, tako, ni u izgradnji, utjecaju i doprinosu na tok života i razvoj čovječanstva.
Početak objave Kur’ana je kosmički događaj kojeg je registrovao cijeli Univerzum, a koji je imao za cilj spajanje višeg i nižeg, duhovnog i materijalnog, neba i Zemlje, te oglašavanje Allaha, kao apsolutne istine kroz slanje Objave čovjeku, kao putokaza i jasnog razlikovanja upute od zablude, istine od laži. Zato se spuštanje Objave i slanje pejgambera treba razumijeti kao svjedočanstvo Božije milosti i ljudske potrebe.
Za početka objave Kur’ana, noć Lejletu-l-kadr, može se ustvrditi da nema većeg događaja koji utječe i upravlja, određuje i propisuje ljudsku sudbinu i sudbine ljudi. Ta noć u suštini nadmašuje granice i mogućnosti ljudske spoznaje.
Broj od hiljadu mjeseci, kojim se iskazuje njena veličina, nema za cilj preciznu naznaku, utvrđivanje i određenje broja, nego navo]enje broja upućuje na mnoštvo i brojnost fadileta, te vrijednosti kojima obiluje ova mubarek, blagoslovljena noć.
Tumačeći ovu suru istaknuti mufesiri u svojim tefsirima naglašavaju da sura El-Kadr odražava nekoliko specifičnosti, kao što su;
- da je objava Kur’ana otpočela u zadnjoj trećini mjeseca Ramazana i da se ta noć zove Lejletu-l-kadr,
- da se u prvom ajetu zamjenica (hu) trećeg lica jednine (ina enzelnahu) odnosi na Kur’an, što je potvrđeno u suri El-Beqare riječima,
شَهْرُ رَمَضَانَ الَّذِي أُنْزِلَ فِيهِ الْقُرْآنُ هُدًى لِلنَّاسِ وَبَيِّنَاتٍ مِنَ الْهُدَىٰ وَالْفُرْقَانِ**
„Ramazan je mjesec u kom je objavljen Kur-an..“ (2:185)
- da je 27. noć, Lejletu-l-kadr skrivena kako bi se vjernici duže, više i ustrajnije posvetili ibadetima u traganju za istom. Itikaf, ramazanska ibadetska izolacija, između ostalog ima za cilj da se kroz permanentni ibadet provede ta noć i postigne njena vrijednosti.
- Sura El-Kadr potvrđuje da se spuštanje Kur’ana odvijalo postepeno, za razliku od prijašnjih objava,
- Sura El-Kadr potvrđuje uzvišenost vremena u kojem je Kur’an objavljen iz Levhi mahfuza-pomno čuvane ploče na Bejtu-l-izze-Kuću uzvišenosti na zemaljskom nebu, odakle je postepeno u periodu od 23 godine Poslaniku objavljivan,
Za ovu noć se kaže da ima više imena, a time i značenja: ona je, Lejletu-l-kadr, Lejletu-l-mubarek, Lejletu-l-hukm, Lejletu-s-selam, Lejletu-l-hajir.
Iz blagoslovljenih tekstova Kur’ana i Hadisa, razumijevamo da je objava Kur’ana otpočela noću, a noć je ajet iz dženneta i simbolizira, sreću, radost, odmor, smiraj, i predstavlja najpogodnije vrijema za predanost srca Bogu. Mu’džize i kerameti, koji prate pejgambere i evlije, pretežno se događaju noću. Kur’anski tekstovi su svjetlo upute a svjetlo najbolje sija noću. Poznato je da svjetlo razgoni tminu mraka i noći. Svjetlo je jače od tmine, istina jača i vrijednija od laži, a vjerovanje od nevjerovanja.
إِنَّا أَنْزَلْنَاهُ فِي لَيْلَةِ الْقَدْرِ**
„Mi smo ga objavili u noći Kadr“ (57:1)
-Lejletu-l-kadr je noć odluke, odredbe, sudbine, to je moćna noć. Noć određenja i utvrđenja svega što se ima desiti u narednoj godini od: rođenja i smrti, ženidbe i udaje, nafake i plodova, zaposlenja i penzionisanja, zdravlja i bolesti. Tu noć meleki dobijaju naredbu i zaduženja, od Allaha dž. š., da realiziraju odredbe i sudbine za narednu godinu.
تَنَزَّلُ الْمَلَائِكَةُ وَالرُّوحُ فِيهَا بِإِذْنِ رَبِّهِمْ مِنْ كُلِّ أَمْرٍ**
„Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake“. (57:4)
Tako melek Mikail dobije zaduženje za opskrbu, plodove, nestašicu, skupoću, oblake, kišu, snijeg, vjetar, prirodne promjene, ekonomsko stanje.
Melek Džibril, je predvodnik meleka, povjerenik i dostavljač Objave koji dobija zaduženja za gromove i munje, zemljotrese, poplave, pomračenja i ostale nepogode.
Melek Israfil ima zadatak oglašavanja časa sudnjeg.
Melek Azrail dobija zaduženja smrti, nesreće i stradanja. Podsjećam, da nas meleki Kiramen-katibin, plemeniti pisari, prate svakog trenutka u našim poslovima, bilježe dobra i loša djela koja će nam biti predočena.
Meleki Munkir i Nekir, meleki sualdžije, nas isčekuju u kaburu kako bi nas pitali: ko je naš Gospodar – Allah, dž. š., je naš Gospodar, koja je naša vjera – Islam je naša vjera, koja je naša knjiga – Kur’an je naša knjiga, ko je naš pejgambera – Muhammed, a. s. Zatim ćemo biti pitani o našim ibadetima: namazu, postu, zekatu, hadžu, dovama, dobrim djelima, dobročinstvu prema roditeljima i slično.
*إنَّا أَنْزَلْنَاهُ فِي لَيْلَةٍ مُبَارَكَةٍ ۚ إِنَّا كُنَّا مُنْذِرِينَ*
Mi smo počeli da je u blagoslovljenoj noći objaljujemo – i Mi, doista, opominjemo (44:3)
– Lejletu-l-mubarek, to je blagoslovljena noć zbog svog značaja i važnosti, odabranosti, dobrote i koristi koju donosi svim ljudima a posebno vjernicima. Ona je posebna zbog nagrade za ibadete koje vjernici obavljaju u njoj, kao i prisustvo meleka koji su tu noć takođe u ibadetu, klanjaju, uče i mole za oprost grijeha vjernicima. To je mubarek i blagoslovljena noć čiju vrijednost od ljudskih stvorenja ne zna niko, no svako ima priliku da traga za istom radi postizanja njenih fadileta.
*فِيهَا يُفْرَقُ كُلُّ أَمْرٍ حَكِيمٍ*
„U njoj se svaka mudra stvar raščlanjuje.“ (44:3)
– Ona je Lejletu-l-hukm jer se sve odredbe za narednu godinu u njoj donose. Ona je zbog odredbe. Allah dž.š. kaže; مِنْ كُلِّ أَمْرٍ, u ovom ajetu „min“ znači „li“, pa se ajet prevodi, „ona je radi svake odredbe“.
* سَلَامٌ هِيَ حَتَّىٰ مَطْلَعِ الْفَجْرِ*
„Spas je u njoj sve dok zora ne svane.“ (57:5)
– Ona je Lejletu-l-selam, odnosno noć svakog dobra, mira, spasa i sreće. Meleki je nadgledaju, osvjetljavaju i prisustvuju na svakom mjestu čistog zemaljskog prostora. Bereket i fadileti Lejletu-l-kadra se ogledaju i u vrijednostima obavljenih ibadeta u njoj od: namaza, farzova i nafila, zekata, sadekatu-l-fitra, učenja Kur’ana, dove, iftara, sadake, hajrata. Ona je mir i spas sve dok zora ne svane. Ljudi i vrijeme se razlikuju po dobroti i koristi. Ona je noć ljudskog dobra i čovjekove nade.
Poštovana braćo,
Današnjom hutbom se podsjećamo na nastupajuću, mubarek noć, koja se večeras obilježava. Naš poslanik Muhammed, a.s., nas je podučio da se radujemo i sjećamo, održavamo uspomenu na ovu noć, te da je oživljavamo u našim dušama, obilježavamo u svojim domovima, džamijama i sredinama u kojima živimo. On nas je podučio da je provodimo i obilježavamo u ibadetima, pojedinačno ili u džematu. Prenosi se od Poslanika, a. s., da je rekao:
((مَن قام ليلة القدر إيمانًا واحتسابًا، غُفر له ما تقدَّم من ذنبه))؛ متفق عليه.
„Ko noć Kadr provede u ibadetu čvrsto vjerujući i predajući se Allahu bit će mu oprošteni prethodni grijesi“. (Buhari, Muslim)
Pored posta, klanjanja akšama, jacije i teravih namaza, noć Lejletu-l-kadr se obilježava ibadetima: dovama, nafila namazom, učenjem Kur’ana, tespihom, zikrom, klanjanjem u džematu, činjenjem dobra, izdvajanjem zekata i sadekatu-l-fitra, sadakom itd.
Dova je suština vjerničke aktivnosti u ovoj odabranoj noći. Hazreti Aiša je, znajući za vrijednost ove noći, upitala Poslanika, a.s.: „Šta trebamo učiti kada nastupi ova noć, a on je odgovorio:
اللَّهُمَّ إِنَّكَ عَفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي
„Allahu moj ti si milostiv, voliš opraštati, pa oprosti meni!“. Amin. (Tirmizi, Ibn Madže)
Uzvišeni Allahu, primi i kabul učini naše ibadete! Amin!
Milostivi Allahu, oprosti nam grijehe i učvrsti nas u našoj vjeri islamu! Amin!
Jedini Allahu, molimo te tvojim lijepim imenima, esmau-l-husna, sačuvaj našu omladinu i djecu, uputi ih na Pravi put! Amin!
Plemeniti Allahu, molimo te oprosti nam grijehe i obraduj svoje iskrene robove, u ovom mubarek danu i nastupajućoj noć! Amin!
Svemogući Allahu podari ljudima mir i sigurnost života na ovom svijetu a nagradu na ahiretu-budućem svijetu! Amin!