Ilmihal - Kratka uputa u Islam

PRISTUP

Čime počinjemo svaki dobar posao?

Svaki dobar posao počinjemo riječima:

EUZU BILLĀHI MINEŠŠEJTĀNIRRADŽIM,

što znači:

UTJEČEM SE ALLAHU DA ME SAČUVA OD PROKLETOG ŠEJTANA!

Ove riječi se zovu EUZUBILLA. a odmah nakon toga izgovorimo još i:

BISMILLĀHIR-RAHMĀNIRRAHIM,

što znači:

U IME ALLAHA, SVEMU DOBROČINITELJA, MILOSTIVOG!

Ova formula naziva se BISMILLA.

Šta znači Bismilla?

Bismilla znači da se mi odlučujemo da svaki svoj čin uradimo misleći na Allaha dželle šānuhu i moleći Ga da nam pomogne.

Koji su to svakodnevni poslovi prije kojih treba izgovoriti Bismillu?

Svakodnevni poslovi prije kojih treba moliti Allaha za pomoć i blagoslov su slijedeći:

  • kada peremo ruke i umivamo lice,
  • kada pristupamo objedu,
  • kada učimo Kur’an,
  • kada radimo školski zadatak,
  • kada polazimo od kuće na ulicu ili na posao,
  • kada radimo bilo koji posao u radionici ili na polju…

U ovim i sličnim poslovima Bismillom spominjemo Boga i molimo Ga da nam dadne snagu i razum da započeti posao sretno završimo, jer naš život, snaga i razum zavise od Njega, Allaha dželle šānuhu.

ISLAM

Šta je Islam?

Islam je dragovoljna predanost Allahu dželle šānuhu u svakoj misli, osjećanju i poslu. Islam je vjera koju je objavio Allah dželle šānuhu preko Svoga posljednjeg poslanika Muhammeda cijelom čovječanstvu. Islam uči da postoji samo jedan Bog, Allah, koji sve stvara, održava i rastvara. Islam uči da postoji materijalni i duhovni svijet i da pored ovog prolaznog života postoji vječni život poslije smrti, Ahiret i Sudnji dan, kada će ljudi pred Bogom dželle šānuhu polagati račune za svoja djela. Islam predstavlja sistem istina datih u Kur’anu kao posljednjoj Božjoj objavi. Islam vodi napretku i sreći čovječanstva, a njegovi propisi i načela važe za sve prostore, vremena i prilike. Islam propisuje održavanje tjelesne i duševne higijene. Islam uči da, kad volimo, to činimo u ime Allaha dželle šānuhu, i kad mrzimo, to također činimo u ime Allaha dželle šānuhu. Islam naređuje sve što je dobro i korisno, a zabranjuje sve što je štetno.

Ko su muslimani?

Muslimani su one osobe koje su prihvatile islamsko učenje kao putokaz u svom životu. Muslimani iskazuju svoju pripadnost islamu kroz:

  • islamsko vjerovanje da je samo jedan Bog, Allah dželle šanuhu,
  • izvršavanje islamskih dužnosti (šehadet, namaz, post, zekat i hadž),
  • ponašanje prema islamskim propisima…

Šta smo mi po vjeri?

Mi smo po vjeri muslimani i muslimanke. Svoju pripadnost islamu muslimani iskazuju kratkom obavezom pred Allahom koja glasi: »Ja srcem vjerujem i jezikom izjavljujem nema drugog Boga osim Allaha i da je Muhammed savršeno predan Allahu i Njegov poslanik.« Ovu obavezu pripadanja islamu trebamo naučiti izgovarati na arapskom jeziku.

EŠ-HEDU EN LĀ-ILAHE ILLELLĀH VE EŠ-HEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHŪ VE RESŪLUHŪ .

Ova obaveza Allahu dželle šanuhu u našem narodu se naziva šehadet ili Kelime-i šehadet. Svaki musliman i muslimanka mora naučiti izgovarati ovu kratku obavezu pripadanja svojoj vjeri. Šehadet muslimani izgovaraju u svim životnim prilikama, kada su u dobru i veselju i kada su u nevoljama, patnjama i kušnjama. O ovoj obavezi vjeri lijepo je i razmišljati i svojim razumom se opredijeliti za Božiju jedinost i Muhammedovo poslanstvo, a to znači čvrsto vjerovati u šehadet.

Šta je Kur’an?

Kur’an je Božija knjiga u kojoj je Uzvišeni Allah objavio vjeru islam Muhammedu alejhisselām s ciljem da je prenese i objasni ljudima kako bi primjenom tog zakona postigli sreću na ovom i budućem svijetu.

Kur’an nas uči:

  • šta i kako treba vjerovati,
  • koje islamske dužnosti treba vršiti i kako,
  • te kako se ljudi trebaju vladati.

Kur’an nije samo vjerozakonik. On je savršeni zbornik moralnih propisa, izvor pravnih normi i društvenih zakonitosti. Kur’an zahvata i opću povijest, pedagogiju, sociologiju, astronomiju, arheologiju, medicinu, biologiju, fiziku, matematiku i druge društvene i prirodne znanosti. Danas Kur’an potiče mnoge naučnike Zapada i Istoka različitih profila da ga proučavaju i otkrivaju istine i upute za cjelovit razvoj pojedinca i zajednice.

ISLAMSKI POZDRAV – SELAM

Šta je selam?

Selam je islamski pozdrav obavezan za sve muslimane i muslimanke na cijelom svijetu pri njihovim međusobnim susretima. Islamski pozdrav glasi:

ES-SELĀMU ALEJKUM,

što znači:

»Mir i spas Božiji želim vama!«

Musliman kome je nazvan selam treba da uzvrati slijedećim riječima:

VE ALEJKUMUS-SELĀM,

što znači:

»I ja vama mir i spas Božiji želim.«

IMANSKI ŠARTI

Da bismo mogli biti muslimani, dužni smo naučiti te razumom i srcem prihvatiti islamsko vjerovanje (iman). Islamsko vjerovanje sastoji se od šest temeljnih istina vjere, a zovemo ih Imanski šarti.

Temeljne istine vjere su:

  1. vjerovati u Boga, Allaha dželle šanuhu (Stvoritelja i Vladara svjetova);
  2. vjerovati u Božije meleke (anđele), duhovna bića;
  3. vjerovati u Božije kitabe (knjige);
  4. vjerovati u Božije poslanike (pejgambere);
  5. vjerovati u Sudnji dan (Posljednji dan);
  6. vjerovati u Božije određenje (kader), to jest da sve što se događa, biva s Božijom voljom i određenjem.

Svaki musliman i muslimanka dužni su ove temeljne istine vjere svakodnevno izgovarati na arapskom jeziku, a one glase:

  1. AMENTU BILLĀHĪ – Ja vjerujem u Boga,
  2. VE-MELĀIKETIHĪ – u Božije meleke,
  3. VE KUTUBIHĪ – u Božije Kitabe (objave),
  4. VE RUSULIHĪ – u Božije poslanike (pejgambere),
  5. VEL-JEVMIL-ĀHIRI – u Posljednji (Sudnji) dan,
  6. VE BIL-KADERI HAJRIHĪ VE ŠERRIHĪ MINELLĀHI TEĀLĀ – i vjerujem da sve što se događa, biva s Božijom voljom i određenjem.

Onaj koji ne vjeruje u svih šest temeljnih istina vjere ne može biti musliman odnosno muslimanka.

PRVA TEMELJNA ISTINA VJERE

Prva temeljna istina vjere je ĀMENTU-BILLĀHI, što znači:

„Ja vjerujem u Boga, Allaha dželle šānuhu, Stvoritelja i Vladara svjetova.“

ve što vidimo na zemlji i na nebu skladno je i lijepo uređeno. Sve se razvija i kreće u potpunom skladu i savršeno tačno; ništa nije slučajno. Razmišljanje o redu u prirodi dovodi nas do vjerovanja da postoji Bog koji vlada cijelim svijetom.

Proučavanje prirode i pojava u njoj dovodi nas do saznanja da postoji Stvoritelj koji sve zna i može. Taj Stvoritelj je Allah dželle šānuhu.

Allaha znamo i vjerujemo po Njegovim svojstvima spomenutim u Kur’anu kojih ima mnogo, a ovdje navodimo slijedeća:

  • Allah ima i postoji,
  • Allah je jedan,
  • Allah je oduvijek i nije postao,
  • Allah je zauvijek jer ga neće nestati,
  • Allah nije ničemu sličan,
  • Allah sam o sebi opstoji,
  • Allah živi svojim vječnim životom,
  • Allah sve zna, čuje i vidi,
  • Allah sve čini svojom voljom,
  • Allah sve stvara, održava i rastvara.

U suri Ihlas Kur’an kaže:

»Reci: On, Allah, – jedan je! Allah je utočište svakome! Nije rodio nikoga, niti je On rođen, i Njemu niko nije ravan!« Kad spominjemo Allahovo ime treba reći dželle šānuhu ili skraćeno dž. š. u pisanju.

DRUGA TEMELJNA ISTINA VJERE

Druga temeljna istina vjere je VE-MELĀIKETIHĪ, što znači:

»Ja vjerujem u Božije meleke (razumna duhovna bića).«

Meleki su nevidljiva duhovna bića koja nikada ne griješe, nego uvijek sa zadovoljstvom i poslušno vrše dužnosti koje im Allah dž.š. određuje. Određeni meleki prate čovjeka, donose mu dobre misli i pišu njegova djela, a nazivaju se Kiramen kātibini.

Meleka ima vrlo mnogo a najpoznatiji su:

  • Džebrail – ima ulogu da prenosi od Boga Objavu poslanicima;
  • Azrail – rastavlja duše od tijela u času smrti, sa drugim za to određenim melekima;
  • Mikail – sa drugim melekima vrši odredene dužnosti u prirodnim pojavama i promjenama kao što su strujanje vjetrova, kretanje oblaka, padanje kiše, listanje, rast i sazrijevanje bilja, itd;
  • Israfil – ima zadaću da najavi prestanak života na zemlji (Posljednji dan) i ponovno oživljenje (Sudnji dan).

Druga nevidljiva bića koja donose čovjeku zle misli i navode ga na gri¬jehe zovu se šejtani (đavoli). Oni su naši neprijatelji i mi molimo Allaha da nas sačuva od njihovog djelovanja slijedećim riječima: EŪZU BILLĀHI MINEŠ-ŠEJTĀNIR-RADŽĪM, što znači:

»Utječem se Allahu od prokletog šejtana.«

TREĆA TEMELJNA ISTINA VJERE

Treća temeljna istina vjere je VE KUTUBIHĪ, što znači:

»Ja vjerujem u Božije knjige, kitābe.«

Božije knjige (kitābi) su Božije objave koje su ljudima prenosili Božiji poslanici. U Božijim kitabima sadržane su upute, savjeti i propisi o životu ljudi i obavljanju vjerskih dužnosti koje je Allah dž. š. tokom povijesti slao narodima da ih opomene i odvrati od loših djela i nasilja koja su uništila mnoge civilizacije.

Naša Božija knjiga (kitāb) je uzvišeni Kur’an koji je dostavljen Muhammedu – alejhisselam – da bude putokaz ljudima kako bi bili sretni na ovom i budućem svijetu kao posljednja objava za sva buduća vremena i prostore do Sudnjeg dana.

Najpoznatija su nam četiri velika kitaba:

  • Tevrāt, objavljen Mūsāu a.s.
  • Zebūr, objavljen Dāvūdu a.s.
  • Indžīl, objavljen Isāu a.s.
  • Kur’ān, objavljen Muhammedu a.s.

Pored spomenutih kitaba objavljeni su spisi ili svici pojedinim Božijim poslanicima.

Kur’an je zakonik i vodič u životu muslimana. Njegovi propisi vode sreći i napretku svih ljudi u koju svrhu ih Allah dž. š. poziva da ga proučavaju i u životu primjenjuju. Muslimani su posebno dužni da ga izučavaju i svoj život usklađuju po njegovim propisima, jer će samo tako postići sreću na ovom i budućem svijetu.

Kur’an je uvijek suvremen i bit će izvor za sticanje znanja i otkrivanje novih istina svim generacijama ljudskog roda do Sudnjeg dana.

ČETVRTA TEMELJNA ISTINA VJERE

Četvrta temeljna istina vjere je VE RUSULIHĪ, što znači:

»Ja vjerujem u Božije poslanike.«

Božiji poslanici su odabrani ljudi (pejgamberi) kojima je Bog dž. š. slao svoje objave da ih prenesu i objasne ljudima.

Bilo je mnogo Božijih poslanika a najpoznatiji su: Adem, Nūh, Ibrahim, Mūsā, Isā i Muhammed-alejhisselam.

Prvi pejgamber je Adem a. s. koji je ujedno i prvi čovjek na zemlji. Adema i njegovu ženu Havu stvorio je Allah dž. š. i od njih je postao cijeli ljudski rod.

Posljednji Božiji poslanik je Muhammed a. s. Poslije Muhammeda a. s. neće doći nijedan poslanik niti ijedna objava poslije Kur’ana.

PETA TEMELJNA ISTINA VJERE

Peta istina vjere je VEL-JEVMIL-ĀHIRI, što znači:

»Ja vjerujem u Posljednji i Sudnji dan.«

Posljednji je dan kada će ovaj svijet nestati i svi ljudi pomrijeti. Sudnji je dan kada će Svemogući Bog stvoriti drugi vječni život i sve mrtvo oživjeti i pozvati ljude da im sudi za njihova djela. Svakom čovjeku na Sudnjem danu bit će predočena njegova dobra i loša djela za koja će biti nagrađen ili kažnjen.

Za dobra djela nagrada na Sudnjem danu je Džennet (raj), a za loša djela kazna je Džehennem (pakao). Najteži grijesi su: nevjerovanje u Boga, i za njih nema oprosta, pa će biti i najstrožije kažnjeni.

ŠESTA TEMELJNA ISTINA VJERE

Šesta temeljna istina vjere je VE BIL-KADERI HAJRIHĪ VE ŠERRIHĪ MINELLĀHI TEĀLĀ, što znači:

»Ja vjerujem da sve što se događa. biva s Božijom voljom i određenjem.«

Vjerovanje u Božije određenje znači svjesno zalaganje za ostvarenje zadataka života u granicama propisa Allahove vjere. Određenje treba ovako razumjeti: da je Svemogući Allah stvorio zemaljske i nebeske svjetove i On određuje raspored i zbivanja u njima. Kada će i koliko šta potrajati, razvijati se i nestati, Allah određuje, raspoređuje i stvara. On je uzrok svim uzrocima. Niko ne može Njega spriječiti u Njegovoj volji i radu. Ono što Allah hoće, to biva, događa se, a što neće, to se ne može dogoditi niti biti.

Iako je sve određeno, Allah dž.š. je dao čovjeku slobodnu volju, a to je naša sposobnost da se sami odlučimo za neko djelo. Ako se odlučimo za dobro djelo, bit ćemo nagrađeni, a ako se odlučimo za zlo, bit ćemo kažnjeni.

Prema tome, griješnik se ne može pravdati Božijom odredbom, sudbinom, jer će biti kažnjen zato što se odlučio na izvršenje nekog grijeha, kao što će i dobročinilac biti nagrađen zato što se odlučio da izvrši dobro djelo.

Ako nas zadesi neko zlo ili nezgoda (bolest, smrt, strah, šteta i sl.); trebamo znati da je to Allah dž.š. htio i odredio pa moramo biti strpljivi dok se ne izmijeni Njegova odredba. Sve nesreće koje nas u životu zadese dužni smo spriječiti i otkloniti ako to možemo, a ako ne, treba ih strpljivo podnositi i moliti Allaha dž.š. da nas spasi i otkloni nevolje.

KAKO SE KLANJA PET DNEVNIH NAMAZA

VRSTE NAMAZA PO VREMENU U KOJEM SE KLANJAJU

Kako dijelimo namaze po vremenu u kojem se klanjaju?

S obzirom na vrijeme u kojem se klanjaju, razlikujemo dvije vrste namaza, i to:

  • pet dnevnih namaza, a ti su: sabah, podne, ikindija, akšam i jacija-namaz, i
  • ostali namazi, u koje spadaju: džuma-namaz, dženaza-namaz, bajram-namaz, teravih-namaz, tehijjetu-l-mesdžid, istihare-namaz, hādže-namaz, lejl-namaz i drugi.

Koji su dnevni namazi?

Dnevni namazi su:

  1. sabah,
  2. podne,
  3. ikindija,
  4. akšam i
  5. jacija-namaz.

Ovih pet namaza muslimani i muslimanke su dužni klanjati svaki dan, i to svaki namaz u određenom vremenu. O tim namaskim vremenima smo učili u četvrtom namaskom šartu.

Kako se klanja pet dnevnih namaza?

Način klanjanja pet dnevnih namaza opisaćemo redom. Pet dnevnih namaza sastoje se od dva ili više namaza i to od: sunneta, farzova i drugih. Ti pojedini namazi: sunneti, farzovi i drugi mogu biti od dva, tri ili četiri rekata, kao što će se to vidjeti kod opisivanja pet dnevnih namaza. Ponovo, kao i kod opisivanja namaskih nijjeta, napominjemo da se jedan rekat u namazu sastoji: od jednog stajanja, jednog poklona i dvije sedžde.

OPIS PET DNEVNIH NAMAZA

Sabah-namaz (jutarnji namaz)

Sabah-namaz ima četiri rekata i to dva rekata sunneta i dva rekata farza. Sabahski sunnet zanijjeti se na arapskom jeziku ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te `ālā salāte sunneti-l fedžri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Ili, na našem jeziku: Odlučih da klanjam sunnet sabahskog namaza u ime Boga, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, eūza, bismilla, Fatiha i sura. Zatim, izgovarajući Allāhu ekber, pognemo se na ruku na kojem tri puta učimo: Subhāne Rabbije-l-azim! Potom se sa rukū`a vraćamo na kratko stajanje i izgovaramo: Semi`allāhu li-men hamideh! Na kratkom stajanju izgovaramo: Rabbenā leke-l-hamd! Sa kratkog stajanja, izgovarajući Allāhu ekber, spuštamo se na prvu sedždu, gdje izgovaramo tri puta: Subhāne Rabbije-l-e`alā!

Sa prve sedžde izgovarajudi Allāhu ekber, vraćamo se na kratko sjedenje gdje zastanemo samo trenutak, a zatim izgovarajući Allāhu ekber idemo na drugu sedždu na kojoj izgovaramo isto kao i na prvoj (Subhāne Rabbije-l-e`alā, tri puta) Sa druge sedžde, izgovarajući Allāhu ekber, dižemo se na drugi rekat. Na stajanju drugog rekata učimo: Bismillu, Fatihu i sūru, a potom obavimo rukū`, i dvije sedžde, kao i poslije stajanja na prvom rekatu.

Sa druge sedžde drugog rekata, izgovarajući Allāhu ekber dižemo se i sjednemo, pa učimo Et-tehijjāt, salavāte, dovu te predamo selam. Nakon predaje selama kod sunneta pristupa se klanjanju sabahskog farza.*

*Po predaji selama kod sunneta: sabahskog, podnevskog, ikindijskog i jacijskog namaza lijepo je i uobičajeno proučiti sure Ihlas 3 (tri) puta a zatim: Subhāne Rabbike Rahbi-l-‚izeti ‚amma jesifün ve selāmun ‚ale-l-murselin ve-l-hamdu lillahi Rabbi-l-‚alemin. (Hvaljen je i dostojanstven Tvoj Gospodar i daleko je od onoga kako ga oni opisuju (i predstavljaju). (El-Fatiha).

Sabahski farz zanijeti se ovako: Nevejtu en usallijje lillāhi te’āla salate fardi-l fedžri, edāen mustakbilel-kibleti, Allahu ekber. Sabahski farz klanja se kao i sunnet, samo je razlika u nijjetu. Muškarci će prije nijjeta proučiti ikamet. Sabahski namaz, kao i svi ostali namazi, završava se posljednjim selamom, ali se preporučuje da poslije svakog namaza proučimo zikr i namasku dovu, jer ćemo za to biti posebno nagrađeni. Onaj ko nije naučio zikr i namasku dovu završiće namaz učenjem El-Fatihe na podignute ruke, jer Fatiha, što smo i ranije spomenuli, može zamijeniti svaku dovu.

Pogledaj video "Kako se klanja Sabah Namaz"

Podne-namaz (podnevni namaz)

Podne-namaz ima deset rekata, i to: četiri rekata sunneta, četiri rekata farza i dva rekata sunsunneta.

Podnevski sunnet zanijeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte suneti-z-zuhri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhāneke, Eüza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči Et-tehijjāt do salavata, pa se ide na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči se: Et-tehijjat, salavati i dova, te se preda selam.

Podnevski farz zanijeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-z-zuhri, edāen mustakbilel-kibleti Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči Et-tehijjät do salavata, pa se digne na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata prouči se samo bismilla i Fatiha. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et-tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Zatim se klanja sunsunnet, koji se zanijjeti: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunsunneti-z-zuhri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Euza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Pogledaj video "Kako se klanja Podne Namaz"

Ikindija-namaz (poslijepodnevni namaz)

Ikindija-namaz ima osam rekata i to četiri rekata sunneta i četiri rekata farza.

Ikindijski sunnet zanijjeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunneti-l-‚asri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata prouči se: Subhaneke, Eūza, Bismille, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati do dove, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra (tj. kao i na prvom rekatu). Na stajanju četvrtog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, kao i na stajanju drugog rekata. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Ikindijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-l- ‚asri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči Et- tehijjāt do salavata, pa se digne na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata uči se samo Bismilla i Fatiha. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- ehijjātu, salavati i dova, te se preda selam.

Pogledaj video "Kako se klanja Ikindija Namaz"

Akšam-namaz (večernji namaz)

Akšam-namaz ima pet rekata i to tri rekata farza i dva rekata sunneta. Akšamski farz se zanijjeti: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-l-magribi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata u edne se i prouči: Et- tehijjāt do salavata, pa se die na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Bismilla i Fatiha. Nakon trećeg rekata sjedne se i prouči: Et-tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Akšamski sunnet se zanijjeti: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunneti-l-magribi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sura, Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Pogledaj video "Kako se klanja Akšam Namaz"

Jacija-namaz (noćni namaz)

Jacija-namaz ima trinaest rekata i to: četiri rekata sunneta, četiri rekata farza, dva rekata sunsunneta i tri rekata vitr-namaza. Jacijski sunnet zanijjeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunneti-l-`išāi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt i salavati do dove, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju četvrtog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Jacijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte fardi-l-‘išāi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i uči: Et- tehijjāt do salavata, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg i četvrtog rekata uči se samo Bismilla i Fatiha. Nakon četvrtog rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, pa se preda selam.

Jacijski sunsunnet zanijjeti se ovako: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte sunsunneti-l-`išāi, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata se sjedne i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Vitr-namaz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi te’ālā salāte-l-vitri, edāen mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. Na stajanju prvog rekata uči se: Subhaneke, Eūza, Bismilla, Fatiha i sūra. Na stajanju drugog rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra. Nakon drugog rekata sjedne se i uči: Et- tehijjāt do salavata, pa se diže na treći rekat. Na stajanju trećeg rekata uči se: Bismilla, Fatiha i sūra, pa se dignu ruke kao kod iftitāhi-tekbira i izgovori Allāhu ekber, a zatim se ponovo stave na pojas (žene na prsa) i uči se Kunut-dova. Ko ne zna Kunut-dovu može proučiti: Rabbenā ātinā fi-d-dunjā haseneten ve fi-l-āhireti haseneten vekinā `azābe-n-nār. Nakon trećeg rekata sjedne se i prouči: Et- tehijjāt, salavati i dova, te se preda selam.

Napomena: Opisom pet dnevnih namaza saznali smo da između pojedinih namaza postoje sljedeće sličnosti: – sabahski sunnet, sabahski farz, podnevski sunsunnet, akšamski sunnet i jacijski sunsunnet klanjaju se na isti način. – podnevski, ikindijski i jacijski farzovi klanjaju se također na isti način. – ikindijski i jacijski sunnet klanjaju se na isti način. U navedenih namaza postoje razlike samo u nijjetima.

Pogledaj video "Kako se klanja Jacija Namaz"

KUNUT DOVA

ALLAMUME INNĀ NESTE’ĪNUKE, VE NESAGFIRUKE, VE NESTEHDĪKE, VE NUMINU BIKE, VE NETŪBU ILEJKE, VE NETAVEKKELU ALEJKE, VE NUSNĪ ALEJKEL – HAJRE KULLEHŪ, NEŠKURUKE VE LĀ NEKFURUKE, VE NAHLE‘U VE NETERUKE MEN JEFDŽURUKE. ALLAHUME, IJJĀKE N‘ABUDU, VE LEKE NUSALLĪ, VE NESDŽUDU, VE ILEJKE NES‘Ā VE NAHFIDU, NERDŽU RAHMETEKE VE NAHŠĀ AZĀBEKE. INNE AZĀBEKE BIL-KUFFĀRI MULHIK.

Prijevod Kunut dove:

"Allahu! Mi samo od Tebe pomoć tražimo, od Tebe oprost tražimo i od Tebe uputu tražimo! Mi Tebe vjerujemo, Tebi se sa pokajanjem obraćamo, u Tebe se pouzdajemo! Tebe hvalimo svakim dobrom, zahvaljujemo ti na Tvojim blagodatima a nismo prema Tebi nezahvalni i nevjerni! Mi odbacujemo i ostavljamo onoga ko griješi prema Tebi (i ko neće da Ti se pokori). Allahu! Mi samo Tebe obožavamo, Tebi namaz klanjamo i Tebi na sedždu padamo! Tebi žurimo, za Tobom žudimo i Tebi služimo! Nadamo se Tvojoj milosti, a bojimo se Tvoje kazne! Tvoja će kazna, stići nevjernike!"

Završavanje namaza

Čim predamo posljednji selam u jednom namazu, smatra se da smo namaz završili, ali nam je Muhammed, a.s., preporučio da svaki namaz poslije selama ukrasimo učenjem zikra i namaske dove, u želji da nas Allah, dž.š., posebno nagradi i da nam iz Svoje milosti oprosti grijehe. Stoga, ko uspije da nauči zikr i namasku dovu treba da ih iza svakog namaza prouči. Ko ne zna zikr i namasku dovu treba umjesto toga poslije svakog namaza proučiti Fatihu, i to na ruke podignute i otvorene prema nebu. (Lijepo je da poslije svakog namaza proučimo Fatihu i to sa prijevodom, ako ga znamo.)

ZIKR I TESBIH

Salavat

Alā Resūlinā salavāt! Allāhumme salli `alā Muhammedin ve `alā āli Muhammed. Subhānallāhi ve-l-hamdu lillāhi ve lā ilāhe illellāhu vallāhu ekber. Ve lā havle ve lā kuvvete illā billāhi-l-`alijji-l-`azīm.

Ājetu-l-kursijja:

E`ūzu billāhi mine-š-šejtāni-r-radžīm Bismillāhi-r-rahmāni-r-rahīm Allāhu lā-ilāhe illāhū, El-hajjul-kajjūm. La te’huzuhū sinetun ve-lā nevm. Lehū mā fi-s-semāvati ve mā fi-l-erd. Men zellezi ješfe’u `indehū illā bi iznih. Ja’lemu mā bejne ejdihim ve mā halfehum. Ve lā juhitūne bi šej’in min ‚ilmihī illā bi-mā šā’e. Vesi’a Kursijjuhu-s-semāvāti ve-l-erda, ve-lā je’ūduhū hifzuhumā, ve Huve-l-‚alijju-l-`azīm.

Tesbih:

  • Jā Rabbi ze-l-dželāli subhānallāh. (Ovdje treba reći 33 puta: Subhānallāh!)
  • Subhanallāhi dā’imeni-l-hamdu lillāh. (Ovdje treba reći 33 puta: El-hamdu lillāh!)
  • Rabbi-l-ālemine te’ālā še’nuhū Allāhu ekber. (Ovdje treba reći 33 puta: Allāhu ekber!)

Kebīren ‚azīmen lā ilāhe illellāhu vahdehū lā šerike leh, lehu-l-mulku ve lehu-l-hamdu ve Huve `alā kulli šej’in kadīr. Ve mā erselnāke illā rahmeten li-l-ālemīn.

Zikr u prijevodu na bosanski jezik Salavat:

Milostivi Bože, blagoslovi Muhammeda i rod Muhammedov. Slava Allahu i Njemu zahvaljujem. Samo je Allah Bog, Allah je najveći! Nema stanja, kretanja niti snage bez Allahove pomoći!

Ājetu-l-kursijja:

Molim Te, dragi Allahu, spasi me od prokletog šejtana! U ime Boga, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog! Samo je Allah Bog. Nema drugog Boga osim Allaha. On je Živi i sve što postoji On održava. Njega ne obuzima drijemež niti san. Njegovo je sve što je na nebesima i na Zemlji. Niko ne može kod Njega posredovati bez Njegove dozvole. On zna sve što je pred ljudima i što je iza njih. Ljudi ne znaju osim ono što im je On dao da spoznaju. Njegova vlast obuhvaća nebesa i Zemlju. Održavanje nebesa i Zemlje On vrši bez truda i zamora. On je Uzvišeni i Veliki.

Tesbih:

Uzvišeni Gospodaru, iskazujemo Ti poštovanje i klanjamo se pred Tvojim savršenstvom

  • Subhānallāh! (Tu treba reći 33 puta Subhānallāh)
  • Neprestano Ti na Tvojim darovima zahvaljujemo: El-hamdu lillāh!, (Tu se izgovori 33 puta El-hamdu lillāh)
  • Tvoju moć, veličinu i milost ističemo: Allāhu ekber. (Ovdje treba reći 33 puta Allāhu ekber)

Samo je jedan Bog, Allah. On je jedan i nema druga. Samo Njemu pripada sva vlast i moć. Samo je On dostojan da se hvali i veliča. On je Svemoćan. Mi smo te, Muhammede, poslali kao milost ljudskom rodu.

Zatim se dignu ruke i prouči namaska dova. Namaska dova (koja se može učiti poslije svih dnevnih namaza)

E`ūzu billāhi mine-š-šejtāni-r-radžīm Bismillāhi-r-rahmāni-r-rahīm El-hamdu lillāhi Rabbi-l- `ālemin, Ve-s-salātu ve-s-selāmu `alā Sejjidinā Muhammedin ve `alā ālihi ve sahbihi edžme’īn. Allāhumme Rabbenā tekabbel minnā hāzihi-s-salāte kemā tekabbelte min `ibādike-s-sālihīn. Allahumme habbib ilejne-l-imāne ve-l-islāme ve-l-ihsān, ve kerrih ilejne-l-kufre ve-l fusūka ve-l-`isjān. Allāhumme Rabbenā ātinā fi-d-dunjā haseneten ve fi-l-āhireti haseneten, ve kinā `azābe-n-nār. Rabbi-dž’alnī mukīme-s-salāti ve min zurrijjetī, Rabenā ve tekabbel du’ā’. Rabbena-gfir lī ve li vālidejje ve li-l-mu’minīne ve-l-mu’mināti, jevme jekūmu-l-hisāb. Amīn, āmīn, āmīn! Bi rahmetike jā Erhame-r-rāhimīn. Ve selāmun `ale-l-murselīn, ve-l-hamdu lillāhi Rabbi-l-`ālemīn! (El-Fātiha)

Prijevod na bosanski jezik:

Molim Te, dragi Bože, sačuvaj me od prokletog šejtana. U ime Boga, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog. Hvala Bogu, Gospodaru svjetova. Neka je Njegova obilna milost i blagoslov na našeg odabranika, Muhammeda, a.s., njegov rod i drugove njegove. Milostivi Bože, primi ovaj naš namaz onako kako primaš od Svojih dobrih vjernika. Dragi Bože, omili nam iman i islam, a omrzni nevjerovanje i sva griješna djela. Uzvišeni Allahu, daj nam dobro na ovom i na budućem svijetu i spasi nas od džehennemske vatre. Gospodaru moj, pomozi meni, mojoj djeci i potomcima mojim da ustrajno obavljamo namaz. Primi ovu dovu iz milosti Svoje prema nama, o Ti koji si Najmilostiviji! Gospodaru naš, oprosti meni, mojim roditeljima i svim muslimanima i muslimankama na Sudnjem danu. Neka su milost i blagoslov Božiji svim vjerovjesnicima i poslanicima Njegovim! Hvala Bogu, Gospodaru svjetova! (El-Fatiha)

DŽEMAT (zajedničko klanjanje namaza)

Kako se može klanjati namaz?

Namaz se može klanjati napose i u džematu (zajednički).

Šta je džemat?

Džemat znači zajedničko klanjanje namaza.

Šta svaki džemat mora imati?

Svaki džemat mora imati: imama, tj. lice koje predvodi džemat, i muktedije, tj. lica koja pristaju za imamom u namazu. Džemat treba da ima i muezzina, tj. lice koje uči ezan i ikamet. Muezzin može biti jedan od muktedija, a i sam imam može vršiti dužnost muezzina.

Gdje stoji imam, a gdje muktedija u džematu?

Imam stoji naprijed, a muktedije se poredaju iza njega u redove (saffove), rame uz rame. U saffovima ne smije biti praznine.

Kako muktedije zanijjete u džematu?

Muktedije prilikom stupanja u džemat dodaju u svom nijjetu ispred Allahu ekber riječi: Iktedejtu bi hāze-l-imāmi što znači: Pristadoh uz ovog imama. Imam, kada u namazu predvodi džemat, treba da u nijjetu ispred Allahu ekber doda riječ: Ene imāmun li-men tebi`ani, što znači: Predvodim u namazu sve one koji pristaju za mnom.

Šta muktedije uče na stajanjima u džematu?

Muktedije na stajanjima u džematu neće učiti ništa osim Subhaneke na stajanju prvog rekata. Na ostalim dijelovima namaza, na rukū`u, sedždama i sjedenjima, muktedije će učiti sve ono što uče kad i sami klanjaju. Kad imam na povratku sa rukū’a izgovori: Semi’allāhu limen hamideh, muktedije de izgovarati na kratkom stajanju samo Rabbenā leke-l-hamd. Muktedije će na stajanju trećeg rekata vitr-namaza učiti Kunut-dovu, pošto imam proudi: Bismillu, Fatihu i sūru. U noćnih farz-namaza, kada imam na prva dva rekata izgovori Vele-d-dāllin, muktedije treba da izgovore u sebi: Amin.

Kada imam uči Kur’an naglas u džematu?

Imam uči Kur’an naglas samo na prva dva rekata u noćnih farz-namaza (akšama, jacije i sabaha). Isto tako, imam uči Kur’an naglas u džumanskom farzu na oba rekata, kao i u bajram-namazima (ramazanskom i kurbanskom).

Koji se namazi mogu klanjati u džematu?

Farzovi pet dnevnih namaza, teravih-namaz i vitr-namaz uz teraviju mogu se klanjati u džematu i napose. Džuma-namaz, dženaza-namaz i bajram-namaz mogu se klanjati samo u džematu. Sunneti, sunsunneti i ostali namazi mogu se klanjati samo napose.

Ko nam je preporučio klanjanje namaza u džematu?

Klanjanje namaza u džematu preporučio nam je Muhammed, a.s., rekavši da je namaz koji se klanja u džematu bolji od namaza koji se klanja napose za dvadeset i pet puta, tj. nagrada je za toliko veća.

Gdje se može klanjati u džematu?

U džematu se može klanjati u džamiji, i to je najbolje, a džemat se može uspostaviti u kući i na otvorenom polju.

DŽAMIJA

Šta je džamija?

Džamija je Božiji hram i sveučilište muslimana.

Zašto se džamija zove Božiji hram?

Džamija se zove Božiji hram jer se muslimani i muslimanke u njoj klanjaju Allahu, dž.š., mole Ga da budu sretni i zahvaljuju Mu na Njegovim darovima i blagodatima.

Zašto se džamija zove sveučilište muslimana?

Džamija se zove sveudilište muslimana zato što se muslimani u džamiji podučavaju svojoj vjeri i onome što im je potrebno u životu.

Šta svaka džamija treba imati?

Svaka džamija treba imati imama, mujezina, muteveliju i džemat (džematlije). – Imam je lice koje predvodi džemat i podučava ga vjeri. – Mujezin oglašava početak namaza učenjem ezana. – Mutevellija se brine o radu i imovini džamije. – Džemat, ili džematlije, su muslimani i muslimanke koji pripadaju određenoj džamiji, koji tu džamiju materijalno pomažu i u njoj klanjaju i podučavaju se vjeri.

Koja je najstarija i najsvetija džamija?

Najstarija i najsvetija džamija je Ka’ba u Mekki, koju su sagradili pejgamberi Ibrahim i njegov sin Ismail, a.s. Prema Ka’bi muslimani cijeloga svijeta okreću svoja lica kada klanjaju namaz.

Koje su najznamenitije džamije poslije Ka’be?

Poslije Ka’be najznamenitije su džamije: Muhammedova, a.s., džamija u Medini i Mesdžidu-l-aksa (Bejtu-l-makdis) u Jerusalimu.

PRISPIJEVANJE U DŽEMAT

Muktedija (osoba koja klanja za imamom) koji stigne imama na stajanju ili makar na rukū’u od jednog rekata, smatra se da je prispio na taj rekat. U protivnom se smatra da mu je taj rekat izostao. Ako muktedija stigne imama na stajanju, ili bar na ruku’u prvog rekata, smatra se da je prispio na cijeli namaz. Taj muktedija koji je prispio na cijeli namaz zove se mudrik. Ako muktedija stigne imama na drugom, trećem ili četvrtom rekatu, onda nije prispio na cijeli namaz, pa se takav muktedija zove mesbuk. Kada imam preda selam na desnu stranu, mesbuk će ustati da doklanja one rekate na koje nije prispio.

U ovom slučaju mesbuk će zajedno s imamom klanjati prispjele rekate te će na ka’dei-ehiri, proučiti E-ttehijjāt i šuteći sačekati imama da preda selam. Ako hoće, može proučiti i salavate i dovu. Ako mesbūk stigne imama u namazu u kojem uči naglas, on de izgovoriti samo početni tekbir i saslušati učenje imama. Subhaneke de proučiti kad bude doklanjavao. Ako mesbūk stigne imama u namazu u kojem imam uči u sebi, mesbūk će proučiti Subhaneke i pri stupanju i pri doklanjavanju. Ako mesbūük stigne imama na drugom rekatu nekog farza, doklanjat će prvi rekat, izvršiti posljednje sjedenje i predati selam.

Ako mesbūk stigne na treći rekat akšamskog farza, doklanjat će prvi rekat pa će sjesti na prvo sjedenje, a zatim će doklanjati i drugi rekat, te će izvršiti posljednje sjedenje i predat će selam. Ako mesbūk stigne na treći rekat u farzova od četiri rekata (podnevski, ikindijski i jacijski farz), sačekat će imama do predaje selama, kad imam preda selam na desnu stranu, doklanjat će prvi i drugi rekat, te će sjesti na posljednje sjedenje i predati selam.

Ako mesbūk stigne imama na četvrtom rekatu, sačekat će imama do predaje selama na desnu stranu, a zatim će se dignuti i doklanjati prvi rekat, pa će sjesti na prvo sjedenje, a zatim će doklanjati treći i četvrti rekat, pa će izvršiti posljednje sjedenje i predati selam. Ako mesbūk stigne imama na sedždama posljednjeg rekata ili na posljednjem sjedenju, onda će, čim imam preda selam na desnu stranu, dignuti se i doklanjati cijeli namaz, onim redom kao da nije ni stupio u džemat. Ko prispije u džemat makar na posljednjem sjedenju, zaslužuje nagradu kao da je cijeli taj namaz klanjao u džematu. Ako stignemo imama na teravih-namazu, moramo klanjati najprije jacijski farz i sunsunnet, a zatim ćemo pristupiti u džemat. Kad imam preda selam poslije dvadesetog rekata, doklanjat ćemo sve rekate na koje nismo prispjeli. Ako stignemo imama na parnom rekatu (drugom, četvrtom, šestom itd.), prvo ćemo doklanjati neparne rekate od ta dva rekata i izvršiti sjedenje, a zatim ćemo doklanjati sve ostale rekate na koje nismo prispjeli, izvršavajući sjedenje iza svaka dva rekata.

Pitanja:

  1. Kada se smatra da je muktedija prispio na jedan rekat?
  2. Koji se muktedija zove mudrik, a koji mesbūk?
  3. Kada de mesbūk doklanjati rekate na koje nije prispio?
  4. Kada de mesbūk učiti Subhaneke?
  5. Ako mesbūk stigne imama na drugom rekatu bilo kojeg farza, kako će postupiti pri doklanjavanju?
  6. Ako mesbūk stigne imama na trećem rekatu akšamskog farza, kako će postupiti pri doklanjavanju?
  7. Ako mesbūk stigne imama na treem rekatu kod farzova koji se sastoje od četiri rekata, kako će postupiti pri doklanjavanju?
  8. Ako mesbūk stigne imama na četvrtom rekatu kako će postupiti pri doklanjavanju?
  9. Ako mesbūk stigne imama na sedždi posljednjeg rekata ili na posljednjem sjedenju, kako će postupiti pri doklanjavanju?
  10. Kakva je nagrada za mesbūka koji je stigao imama makar na posljednjem sjedenju?
  11. Kako će mesbūk postupiti ako stigne imama na teravih-namazu?

NAKLANJAVANJE IZOSTAVLJENIH NAMAZA

Ako musliman ili muslimanka izostave namaz, dužni su ga što prije naklanjati. Namaz koji nismo na vrijeme klanjali zove se fā’ite (izostavljeni namaz). Namaz koji klanjamo u redovnom vremenu zove se vaktijje. Naklanjati se mogu samo izostavljeni farzovi pet dnevnih namaza i vitr-namaz, dok se ostali namazi ne naklanjavaju. Izuzetno, sabahski sunnet može se naklanjati, i to samo ako se naklanjava istog jutra do pred podne.

Red u naklanjavanju: Ako trebamo klanjati redovni namaz (vaktijje) a imamo i izostavljenih namaza, dužni smo prvo klanjati izostavljene namaze, i to po redu kako smo ih izostavljali, pa zatim klanjati redovni namaz. Naprimjer: Ako smo propustili sabah, podne i ikindiju-namaz, a trebamo klanjati redovni akšam-namaz, dužni smo najprije naklanjati farzove sahaha, podne i ikindiju-namazu, a zatim ćemo klanjati redovni farz akšamskog namaza. Ako tako ne postupimo, već klanjamo prije akšam-namaz, onda će nam taj akšamski farz biti pokvaren. Ako bismo, pak, klanjali redovni farz akšamskog namaza a izostavljene namaze: sabah, podne i ikindiju naklanjavali poslije sljedećih pet dnevnih namaza, neće nam biti pokvaren redovni farz akšam-namaza.

Red u naklanjavanju izostavljenih i redovnih namaza nije obavezan u tri slučaja:

  1. ako smo izostavili šest ili više namaza,
  2. ako nam je vrijeme redovnog namaza na izmaku i
  3. ako zaboravimo na izostavljeni namaz.

Nijjet (odluka) za naklanjavanje izostavljenih namaza

Kako ćemo zanijjetiti neki izostavljeni namaz?

Kad hoćemo naklanjati izostavljeni namaz trebamo zanijetiti tako da ispred riječi fard dodamo riječ āhiri. Na primjer:

Za izostavljeni farz sabah-namaza zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l fedžri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz sabah-namaza, u ime Allaha, Allāhu-ekber.)

Za izostavljeni podnevski farz: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-z-zuhri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz podnevskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni ikindijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l- `asri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati izostavljeni posljednji farz ikindijskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni akšamski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l-magribi, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz akšam-namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni jacijski farz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri fardi-l- `išāi, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni farz jacijskog namaza, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Za izostavljeni vitr-namaz zanijjeti se: Nevejtu en usallije lillāhi teālā salāte āhiri-l-vitri, mustakbilel-kibleti, Allāhu ekber. (Odlučih naklanjati posljednji izostavljeni vitr-namaz, u ime Allaha, Allāhu ekber.)

Žene koje izostave namaz u toku hajza i nifāsa nisu dužne te namaze naklanjati, a to smo spomenuli i kad smo učili o vjerskom kupanju (gusulu).

Zašto smo dužni naklanjati izostavljene namaze?

Klanjanje namaza Allah, dž.š., je strogo naredio. Zbog njegove važnosti u životu muslimana, namaz je spomenut na oko sto mjesta u Kur‘ anu. Prema tome, ko izostavlja namaz čini veliki grijeh, a ako to čini zato što ne vjeruje da je namaz strogo Božije naređenje i ne priznaje da je koristan i potreban čovjeku, pa i ne strahuje od Božije kazne za propušteni namaz, prestaje biti musliman. Stoga smo dužni svaki izostavljeni namaz naklanjati i moliti Allaha, dž.š., da nam oprosti što smo propustili klanjati namaz u njegovom vremenu.

Pitanja:

  1. Koji se namaz zove fā’ita, a koji vaktijja?
  2. Koji se izostavljeni namazi mogu naklanjavati?
  3. Kakav je red u naklanjavanju?
  4. Kad red u naklanjavanju nije obavezan?
  5. Kako se zanijjeti izostavljeni namaz?
  6. Zašto smo dužni naklanjavati izostavljene namaze?

MUSAFIR I NJEGOV NAMAZ

Musafir (putnik) je osoba koja pođe na put iz svog mjesta stanovanja u drugo mjesto udaljeno najmanje 18 sati pješačenja (90 kilometara puta). Mukim je osoba „kod kuće“. Osoba koja otputuje u mjesto bliže od 18 časova pješačenja od mjesta stanovanja smatra se mukimom, a ne musafirom. Musafir ima pravo i obavezu da farz-namaze od četiri rekata, tj. podnevski, ikindijski i jacijski farz, skrati na dva rekata. Sabahski i akšamski farz kao i vitr-namaz ne mogu se skraćivati. Sunnete i sunsunnete musafir će posve izostaviti osim ako naročito za to bude imao dovoljno vremena. Ako ih odlući klanjali, neće ih skraćivati. Musafir je dužan da skraćeno klanja farz-namaze od 4 rekata. Ako bi klanjao cijele farz-namaze, počinio bi grijeh (kerāhet). Ako musafir stupi u džemat za imamom koji je mukim i koji klanja redovni (vaktijje) namaz, neće skraćivati namaz nego će ga cijelog sa imamom klanjati.

Ako musafir stupi u džemat kao imam muktedijama koji su mukim na farz-namazu od četiri rekata, dužan je da pred početak namaza obavijesti muktedije da je on musafir i da će predati selam na dva rekata, a da su oni nakon njegove predaje selama dužni naklanjati ostala dva rekata. Musafir, čim napusti svoj grad i predgrađe, odnosno selo, stiče pravo na skraćivanje namaza sve dok se sa puta ne povrati u mjesto svog stanovanja. Ako musafir za vrijeme putovanja odluči da na jednom mjestu ostane najmanje 15 dana, gubi pravo na skraćivanje namaza za to vrijeme. Ako musafir u toku putovanja izostavi koji namaz, dužan je naklanjati farz-namaze i to skraćeno.

Pitanja:

  1. Ko je musafir, a ko mukim?
  2. Kakvu olakšicu ima musafir kod klanjanja namaza?
  3. Koje namaze musafir može skratiti?
  4. Je li musafir dužan skratiti farz-namaze?
  5. Kada musafir ne može skratiti farz-namaze?
  6. Ako musafir stupi kao imam, šta je dužan učiniti?
  7. Šta de činiti ako musafir odluči na jednom mjestu ostati 15 ili više dana?
  8. Kako de musafir naklanjati namaze koje je u toku putovanja izostavio?

Izvori:

(Idris Resić i dr. Sulejman Mašović)

(TA’LIMUL-ISLAM, Izdavač: El-Kalem, Sarajevo, 2000. god.)

Iskoristite priliku i uplatom vaše donacije postanite vakif nove BKC džamije u Frankfurtu.

Za više informacije posjetite našu webstranicu za donacije