Menu

Vrijednosti i specifičnosti mjeseca ša’bana

Autor: Zehrudin Junuzović

Mjesec ša’ban ar. شعبان osmi je mjesec hidžretske godine. Iako po mnogo čemu izuzeto vrijedan, znamenit i specifičan, zbog činjenice da nastupa iza svetog mjeseca muharrema i da iza njega slijedi mjesec ramazan, ovaj mjesec nerjetko biva zanemaren  i uskraćen neophodne pažnje i interesovanja šire vjerničke populacije. Na ovu negativnu pojavu, kao što znamo, reagovao je i lično Allahov Poslanik, s.a.v.s., kako verbalno tako i  praktično, a što ćemo u tekstu koji slijedi pojasniti.

Ša’ban je bio u fokusu Vjerovjesnikovog interesovanja i prakse

Zaista, ako se makar i samo površno ša’ban analizira u svjetlu brojnih izjava Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u odnosu na njega.

Ukoliko se uzme u obzir činjenica da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., podučavao muslimane kako da se ponašaju početkom mjeseca šabana, kada im je rekao ješta da rade u toku ovoga mjeseca i kako da se ponašaju u njegovoj središnjoj noći, a kako da se ponašaju kada bude na isteku, ili kako to prenosi Aiša, r.a biva sasvim jasna važnost ovoga mjeseca i pažnje prema svakom njegovom danu.

Tekst koji slijedi ima za cilj da posjeti vjernike na brojne vrijednosti i specifičnosti ovog hidžretkog mjeseca, način na koji je Allahov Poslanik, s.a.v.s., provodio ovaj mjesec i šta je nama, njegovim sljedbenicima u tome smislu sugerirao, u nadi da će spoznaje sresti budno srce i razum koji ih adekvatno vrjednuju.

Mjesec ša’ban je od većine vjernika zanemaren

U poznatom hadisu kojeg između ostalih vjerodostojno bilježi i imam Nesai u svome Sunenu, Usame b. Zejd r.a., je pitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s., o razlogu tako intenzivnog posta upravo u ovom mjesecu pa mu je Allahov Poslanik s.a.v.s. ovako pojasnio: „To je mjesec kojeg ljudi zanemare, između redžeba i ramazana.“ [1]

Ša’ban je mjesec u kojem se Allahu iznose i predočavaju djela

U istom hadisu Allahov Poslanik, s.a.v.s., je preko Usame b. Zejda, r.a., podučio i drugoj važnoj specifičnosti i vrijednosti ovoga mjeseca, a to je predočavanje djela. Allahov Posanik, s.a.v.s. je to ovako objasnio: “ To je mjesec u kome se Gospodaru svih svjetova djela iznose pa volim da se moje djelo iznese dok je postim.”[2]

Vjerovjesnik, s.a.v.s., je postio u ša`banu više nego u ostalim mjesecima.

Usame, r.a., opisujući način Poslaničkog posta kaže: „Ni u jednom drugom mjesucu, ako se izuzme ramazan, nije postiokoliko u ša‘banu.“[3]

U Dva Sahiha zabilježena je izjava hazreti Aiše, r.a.,, da je rekla:”Nisam vidjela Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je u potpunosti postio ijedan mjesec sem ramazana, i nisam ga vidjela da je od dobrovoljnog posta postio više nego li u ša`banu»[4]

”-Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije postio (nafilu) nijedng mjeseca više nego u ša`banu, cijeli ša`aban je postio i govorio; činite od dobrog djela samo koliko podnosite…»

U drugoj verziji takoder u Buharijinoj verziji hadisa također je izjavila:”On-Vjerovjesnik, s.a.v.s.,- je zaista postio cijeli šabanu.“[5]( Fe innehu kane jesumu ša’bane kullehu)

U Muslimovoj verziji stoji da je rekla: Kane jesumu ša’bane kullehu, kane jesumu ša’bane illa kalilen”. Odnosno: “Postio je cijeli ša`ban, postio je skoro cijeli ša’ban.”

U Nesaijevoj zbirci hadisa zabilježena je predaja od Aiše, r.a., ”Vjerovjesnik, s.a.v.s., od svih mjeseci je najviše volio da posti u ša´banu on ga je (postom) sastavljao sa ramazanom”[6]

Od nje i od Umu Seleme, r.a., se prenosi da su rekle:”Vjerovjesnik, s.a.v.s., je postio gotovo cjeli ša’ban, ustvari postio ga je u potpunosti.”[7]

Ummu Seleme, r.a., je izjavila “Nisam vidjela Vjerovjesnika, s.a.v.s., da sastavlja postom dva mjeseca sem ramazana i ša’bana»[8]

Jedna grupa učenjaka, medu njima i Abdullah ibn Mubarek prefiriraju stav da Vjerovjesnik, s.a.v.s., ustvari nije u potpunosti postio ša’ban. Oni tvrde da se predhodni hadisi o postu cijelog mjeseca ne trebaju shvatiti doslovno, nego da oni znače da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio veoma mnogo ili veci dio ša´bana.[9]

Ovom stavu ide u prilog izjava same hazreti Aiše, r.a., koja je registrovana u Muslimovom Sahihu, gdje kaže kaže:”Ne znam da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., ispostio cijeli mjesec, osim ramazana.”[10]

U drugoj izjavi koju takoder bilježi Muslim također, stoji: “Nisam ga vidjela-misli na Vjerovjesnika sallallahu alejhi ve sellem,-da je ispostio cijeli mjesec, otkako je došao u Medinu osim da to bude ramazan”

U drugoj predaji : „Ne znam da je Vjerovjesnik ikada proučio cijeli Kur´an u jednoj noći, niti da je neki mjesec cijeli ispostio, sem ramazana”![11]

U Dva Sahiha od ibn Abbasa, r.a., stoji:“Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije postio cijeli mjesec sem ramazana”[12]!

Post u ša’banu bolji od posta u redžebu

Popularni Ibn Redždeb el-Haneli, u svome djelu “Lataifu-l-ma’arif” , vrsni ekspert  kada su ove vrste spozneje posrijedi ističe: “Mnogi ljudi smatraju da je post u redžebu bolji od posta u šabanu, jer prvi, za razliku od šabana, spada u svete mjesece/ešhurul hurum što nije slučaj sa ša`banom. Međutim, ispravno je da je post u ša’banu vrjedniji od posta u redžebu.” [13] Dokaza i razloga tome jeviše, a u sami vrh dokaza jeste nepobitna činjenica da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., i sam znatno više postio u ša’banu nego u drugim mjesecima.

Sa druge strane, jedan broj uenjaka, kako to ističe Vehbe Zuhajli u svome komperativnom fikhu ističe kako je post u svetim mjescima (Zul ka’de, zul-hidždže, redžeb i muharrem) zapravo vrijeme kada je najbolje postiti nakon obaveznog posta mjeseca ramazana.”[14]

Postiti u ša’banu je bolje nego u muharremu

Općepoznati hadis :” Najbolji post poslije ramazana je post u Allahovom mjesecu Muharremu, a najbolji namaz posle farza je noćni namaz.”[15] se odnosi samo na opći post i opće dobrovoljne namaze,  ali ne i post neposredno prije i poslije ramazana koji ima posebnu vrijednost.. Primjer njegove veze sa ramazanom je kao primjer sunneta i sun-sunneta sa farzom koje po svome fadiletu i vrijednosti dolaze odmah poslije posta ramazan i koje izmeđuostalog imaju ulogu popravljanja eventualnih manjkavosti farza.

Kao što su dobrovoljni namazi odnosno sunneti prije i poslije farza bolji od općeg dobrovoljnog namaza-nafile, tako je i post koji prethodi ramazanu ili se posti neposredno poslije njega, bolji od općeg dobrovoljnog posta.

Ša’ban sadrži i izvanrednu Lejletu-nsfi min ša’ban-središnju noć

U mjesecu ša’banu je sadržana “Lejletu nsfi min ša’ban” o čijoj vrijednosti su zabilježeni brojni hadisi.  Grupa ashaba među kojima Ebu Bekr es-Siddik, Aiša, Ebu Musa el-Eš’ari, Abdullah b. Amr, Mu’az b. Džebel, Ebu Sa’lebe el-Hašeni i Ebu Hurejre, r.a. Avf b. Malik, r.a., prenose vrijednosti ove noći i te predaje potvrđuju jedne druge- ističu stručnjaci hadiskih znanosti.

U Ibni Madžinoj zbirci hadisa zabilježen je hadis od Ebu Musaa el-Eš-‘arija, r.a.,  slijedežog sadržaja:”Zaista Allah dž.š., u petnaestoj noći šabana pogleda u svoje robove i oprosti svima osim mušriku i ko je nosi mržnju prema svom bratu muslimanu ”[16]

O postu nakon polovine mjeseca ša’bana

Imam Ahmed, Ebu Davud, Nesai, Ibn Madže, Ibn Hibban i Hakim su zabilježili hadis od El-Ala’a ibn Abdur-Rahman, od njegovog oca od Ebu Hurejrea, r,a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:”Kada preostane pola ša`bana, nemojte(više) postiti.”[17] Tirmizi i drugi su ovaj hadis ocjenili vjerodostojnim.

Autor “Lataifu-l-ma’arif ističe:” Muhaddisi imaju različite stavove po pitanju korekcije ovog hadisa kao i po pitanju postupanja po njemu. Što se tiče stepena njegove ispravnosti, mnogi su ga ocjenili autentičnim, ovo je stav Tirmizije, Ibn Hibbana, Hakima Tahavije i Ibn Abdul Berra. Međutim, muhadisi koji su veći i učeniji od gore spomenutih, govorili su o određenim manjkavostima koje otklanjaju autentičnost ovog hadisa. I rekli su”Hadis je munker”[18] Ovo je ocjena npr., Abdu Rahmana ibn Mehdija, imama Ahmeda, Ebu Zur’a Razija i El-Esrema.

Imam Ahmed po ovom pitanju je rekao “Ebul-Alau neprenosi neki drugi hadis da je na višem stepenu munkera od ovog!”

On je citirani hadis odbacio hadisom “Nemojte postiti dan ili dva pred ramazan”-koji jasno upućuje na dozvoljenost posta do dan ili dva pred ramazan. Esrem je izjavio: “Svi drugi hadisi su oprečni ovome.” On aludira na hadise posta (gotovo) cijelog ša’bana i njegovog sastavljnja sa ramazanom kao i na hadis zabrane posta koja se odnosi na samo dan ili dva prije ramazana, ali ne više od toga. Ovim hadis postaje šaz-oprečan drugim ispravnim hadisima. Tahavi je rekao “Ovaj hadis je derogiran” /mensuh i prenosi konsenzus učenjaka po pitanju njegovog nepraktikovanja.

Većina učenjaka da se po ovom hadisu ne postupa, međutim, neki poput imama Šafije, r.a., smatraju da se po njemu treba postupati i brane da neko počne postiti u drugoj polovini ša`bana, osim kome je to ustaljen običaj.

O zabrani posta krajem ša’bana, dan ili dv prije nastupanja ramazana

U Muvatti Imama Malika, Sunenima Nesaija, Ebu Davuda i Tirmizija je zabilježeno od Abdullaha b. Abbasa, radijellahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo ramazan pa je rekao: «Nemojte započinjati postiti sve dok ne vidite mlađak, a ukoliko bude oblačno vi onda upotpunite broj (mjeseca) sa trideset.»

U Nesaijevoj zbirci stoji zapisano da je Abdullah b. Abbas, radijellahu anhuma, prije citiranja ovoga hadisa izjavio: «Čudim se onome koji posti prije početka mjeseca, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:..i onda je spomenuo prethodnu predaju.»

U Ebu Davudovoj predaji stoji: «Nemojte pomjerati mjesece tako što ćete postiti dan ili dva prije. (nastupanja ramazana) Tu se izuzima post koji neki od vas ustaljeno posti …»[19]

«Nemojte postiti dan ili dva prije početka ramazana, osim ako to nije nečiji uobičajeni post, takav neka posti.»[20]

Načelno, ističemo da učenjaci smatraju da zabrana posta nije opća, nego da ima osoba koje mogu postiti i pred sami ramazan, a radi se o onima kojima ovakav post bude povezan sa prethodnim danima, ili se podudari sa nekim njegovim uobičajenim postom, kao npr., čovjek koji stalno praktikuje post ponedjeljkom i četvrtkom, itd. Ako bi takav čovjek postio nijjetom tog svog dobrovoljnog posta, dozvoljeno mu je zbog prethodno spomenutog hadisa. Sukladno motivu posta neposredno pred ramazan, dakle istekom mjeseca ša’bana, izrečeni su brojni detaljni stavovi pravnih škola, na osnovu brojne argumentacije i duga pravne diskusije, što nije predmet ovoga teksta.

___________________________________

1] Ahmed, 22096., Nesai, 2357 i 2358., u Knjizi o postu, poglavlje: O Vjerovjesnikovom, salallahu alejhi ve sellem, postu hadis je hasen-sahih.
[2] Nastavak prethodno spomenutog hadisa.
[3] Ahmed, 22096., Nesai, 2357 i 2358., u Knjizi o postu, poglavlje: O Vjerovjesnikovom, salallahu alejhi ve sellem, postu hadis je hasen-sahih.
[4] Buhari, 1969., u Knjizi o postu, poglavlje:O postu u ša’banu, Muslim, 1156, u Knjizi o postu, poglavlje:O postu mimo ramazana.
[5] Buhari, 1970., u Knjizi o postu, poglavlje:O postu u ša’banu
[6] Nesai, 2350., u u Knjizi o postu, poglavlje:O  vjerovjesnikovom, s.a.v.s., postu. Tirmizi, 736.,  Knjizi o postu : Poglavlje: O sastavljanju ša’bana sa ramazanom., Ebu Davud 2413.,  u knjizi o Postu poglavlje: Post u mjesecu ramazanu., Korisno je znati: Šejh Albani kaže da je ovaj hadis sahih.
[7] Tirmizi, 736.,  Knjizi o postu : Poglavlje: O sastavljanju ša’bana sa ramazanom.
[8]
[9] Ovakvo shvatanje hadisa od Ibn Mubareka  prenosi Tirmizi u svome Sunenu u Knjizi o postu, o sastavljanju ša’bana sa ramazanom.
[10] Muslim, 1156, u Knjizi o postu, poglavlje:O postu mimo ramazana.
[11] Ovo je samo dio podužeg hadisa kojeg bilježe: Muslim, 746.,  u knjizi o namazu putnika,  poglavlje o noćnom namazu i onome koji zbog bolesti i sna preskoči njiegovo obavljanje.  Ebu Davud, 1342 idr., u Knjizi o noćnom namazu., Nesai, 1601, u Knjizi o namazu, poglavlje: u noćnom namazu.
[12] Buhari, 1971., u knjizi o postu, poglavlje:  O Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., postu. Muslim, 1157, u Knjizi o postu, poglavlje: O Vjerovjesnikovom, s.a.v.s. postu. Nesai, 2346., u Knjizi o postu, poglavlje: O Vjerovjesnikovom, s.a.v.s. postu.
[13] Lataifu–l–me’arif, Ibn Redžeb El-Hanbeli, Dar ibn Kesir, Damask-Bejrut 2001 g. Djelo koje smo Allahovom milošću preveli i koje čeka svoje izdanje na bosanskome jeziku.
[14] Vidi: El-Fikhu el islami ve ediletuhu, 4:1643.
[15] , Ahmed, Muslim i Ebu Davud.
[16] Ibn Madže 1390., u Knjizi o namazu poglavlje: o petnaestoj noći ša’bana. Šejh Albani je uvrstio ovaj hadis u djelu Sahih Ibn Madže
Korisno je znati:Šejh Albani je rekao: Ovaj hadis je hasen.
[17]  Hadis je zabilježio Tirmizi br. 738., u  Knjizi o postu, poglvlje: pokuđenost posta u drugom djelu ša’bana.,  Ebu Davud, 2373., u Knjizi o postu, poglavlje: Pokuđenost spajanja ša’bana sa ramazanom Ibn Madže, 1651.,  u Knjizi o postu, poglavlje:  Zabrana posta neposredno pred rmazan osim u sučaju nekog ko ima svoj uobičajeni post. Korisno je znati: šah Albani je ocijenio hadis vjerodostojnim.
[18] Hadis munker je jedna vrsta slabog hadisa, njegova definicija kod muhadisa je hadis kojeg prenosi slab prenosiocsuprotno onome što prenosi pouzdani.“
[19] Muvatta, 1:233, u Knjizi o postu, u poglavlju «O istraživanju mlađaka radi posta i mršenja u ramazanu».(Inače ovim poglavljem je Imam Malik započeo Knjigu o postu) Nesai, 2131,2132, u Knjizi o postu, u poglavlju «O spomenu razilaženja na Mensuru u hadisu Ribi ja», isnad ovog hadisa je prekinut, njega je sastavio Ebu Davud, br. 2327, u Knjizi o postu u poglavlju «A ukoliko bude oblačno  postite trideset», Tirmizi, br. 688, u Knjizi o postu, u poglavlju «O predajama da je početak i kraj posta na onovu viđenja mlađaka».
[20] Muslim, br. hadisa 1082, u Knjizi o postu, u poglavlju «Nemojte postiti dan ili dva prije početka ramazana».

Džuma namaz se klanja u 15:00 sati.

Ramazanska Vaktija 2020

BKC Videoportal

Dobrovoljni prilog – Donacija – Spende

Sa vašim dobrovoljnim prilogom podržavate naš volonterski rad. Za svaku vašu donaciju dobit će te potvrdu o dobrovoljnom prilogu (Spenden- bescheinigung) koju možete koristit za poreske olakšice (Steuererklärung).