Menu

Sedam neprestanih znakova

Autor: Prof Dr. Enes Karić

U ovim danima i mjesecima koronavirusa dobro je podsjetiti se, i bogme utješiti, jednim mjestom iz Kurʼana (poglavlje El-Hidžr, 15:87), gdje se na tajnovit način čovječanstvu govori “o sedam znakova koji se stalno ponavljaju”, “o sedam čuda koja se permanentno opetuju”.

Podsjećamo, ni Kurʼan (a ni Biblija) ne udvaraju se čovjeku, već ga često razbuđuju i rasanjuju usred onih njegovih ljudskih “graničnih situacija” – kako bi kazao Karl Jaspers. Ovaj esej kratko govori o tom “teškom mjestu” iz Kurʼana (15:87), dobro je podsjetiti na njega. A ne mora se to mjesto koristiti kao sredstvo uvjeravanja ljudi u “teološki dogmatizam” i “bigotizam”.

Discipliniranja čovječanstva

Na kurʼanskom arapskom, tih sedam znakova (kojima, kažu, Bog podsjeća čovječanstvo na Sebe) nazivaju se “sabʻan mina l-mathānī”, doslovno: Nekih sedam (znakova? čuda? dokaza?) koji/koja se ponavljaju.

Cjelovito naveden redak (15:87) glasi: “A tebi smo (Muhammede, ili tebi čovječe) dali (objavili) sedam ājeta ili znakova koji se ponavljaju, i objavljujemo ti Kurʼan veličanstveni”.

Šta su tih sedam (ājeta? znakova? čuda? dokaza?) koji se ponavljaju? Podsjetimo, ukratko, na to kako su neki evropski i zapadni prevoditelji Kurʼana preveli sintagmu “sabʻan mina l-mathānī”.

Na ruskom Крачковский je posve doslovan: “И Мы дали тебе семь повторяемых…” Islamskoj klasici naklonjeni Ludwig Ullmann na njemačkom tu alineju Kurʼana prevodi ovako: “Wir offenbarten die sieben Verse, die oft wiederholt werden müssen…”. Vidimo da Ludwig Ullmann sugerira na to da se treba podsjećati na tih sedam versova ili znakova Kurʼana. Slavni Arthur John Arberry na engleskom daje sljedeći prijevod ovog tajanstvenog mjesta iz Kurʼana: “We have given thee seven of the oft-repeated…”. Ni Arberry ne otkriva šta je to sedam koje se često ponavlja. Jacques Berque stavak 15:87. na francuskom daje ovako: “Nous tʼavons apporté les sept redoublements…”. Kako se vidi, Berque ovim prijevodom ostavlja mogućnost za mnoga tumačenja. Navedimo još i prijevod Seyyeda Hosseina Nasra i njegovog kruga prevoditelja, na engleskom daju sljedeće prijevodno rješenje: “And We have indeed given thee the seven oft-repeated…”. Vidi se da i Nasr ostavlja prostora za mnoga tumačenja.

Ima prevalentno veliki broj komentatora Kurʼana koji daju tumačenje, to jest koji smatraju da se “ovih sedam znakova” koji se ponavljaju odnose na slavnu El-Fātihu, kratku suru kojom se “otvara” islamska sveta knjiga, kojom počinje Kurʼan. Na tu se suru gleda kao na jednu široku kapiju koja (u)vodi u druge sure Kurʼana. A najvažnije u ovom tumačenju jeste to da sura El-Fātiha ima sedam znamenitih stavaka ili redaka, odatle je El-Fātiha u komentarima Kurʼana nazvana sintagmom “sedam znakova/ājeta koji se ponavljaju” (as-sabʻu l-mathānī). Naravno, ne treba zanemariti ovo mišljenje drevnih komentatora Kurʼana. Jer, El-Fātihu muslimani uče ili recitiraju (ponavljaju) gdje god stignu: u molitvama, na samrti, kraj mezarova, u radosti, u žalosti, štaviše, i na političkim skupovima.

Ali, na ovom mjestu je veoma važno podsjetiti i na druga tumačenja sintagme “sedam koji se ponavljaju” (15:87).

Naime, čitateljstvo Kurʼana treba posvijestiti činjenicu da ima jedna iznimno značajna vrsta događanja Kurʼana i zbivanja njegovih kazivanja, ne samo na njegovim stranicama već i unutar sedam velikih planova prirode, ljudskog društva i njegove povijesti općenito. Na tih sedam planova, kako bi u drugom kontekstu rekao Nerkez Smailagić, Kurʼan jasno ukazuje.

Naime, u Kurʼanu se otkriva sedam vrsta kazni i kataklizmi koje, u ciklusima, pohode čovječanstvo. Djela o Kurʼanu na engleskom jeziku su ta kazivanja Kurʼana o Božanskim kaznama nazvala (the) punishment stories (priče o kaznama). Sura Pjesnici (eš-Šuʻara), 26. po redu u Kurʼanu, sadrži sedam kazivanja o Božanskim kaznama ili “discipliniranjima čovječanstva”.

Zato što Kurʼan o ovim kaznama, ili nemilim kataklizmama, intenzivno govori, ta su događanja Kurʼana prihvaćena kao govor same sudbine sa njegovih stranica.

Prema tome, dobro je podsjetiti na mogućnost (ma koliko ona bila daleka) da se ovim spomenom “sedam znakova koji se ponavljaju” ukazuje izravno na “sedam vrsta katastrofa” koje se – prema Kurʼanu (ali i Bibliji) – stalno zbivaju na Zemlji, tu oko čovjeka i posred njegovih društava, sve to diljem povijesti čovječanstva, bez prestanka.

Svojim događanjima, još više svojim cikličnim ponavljanjima, ti zbudovi, udesi, katastrofe, pomori i strašna zbivanja žestoko pogađaju čovječanstvo, teozofi i mistici bi rekli: odgajaju ga i “discipliniraju”.

Kurʼan se tako, sa svojih stranica, oglašava i kao permanentna Opomena na ljudski nehaj spram “sedam kazivanja”, “sedam znakova”, “sedam kažnjavanja” ili “sedam priča” koje se opetovano navraćaju među/na čovječanstvo, pa se baš zato o njima priča. Pročitamo li pomno stranice Kurʼana, sedam znakova koji se ponavljaju su:

Zemljotresi (az-zilzal, ar-radžfah), odroni, osiline, potresi različitih vrsta.

Požari (al-ihraq) koje prouzrokuju sušni vjetrovi raznih vrsta (al-iʻsār), stradanja u vatrenim stihijama.

Poplave (at-tūfān), povodnji, cunamiji, nemirna mora i nemirne i uzavrele rijeke.

Pljuskovi (al-imtār), kiše, nevrijeme, led.

Gromovi (ar-raʻd, as-sayha), vjetrovi (ar-riyāh), oluje, tornada, orkani.

Zarazne bolesti (ad-darrāʼu, al-amrād), navale životinja, zvijeri, skakavaca, zmija, gmazova, žaba, ušiju, krpelja, virusa.

Ratovi (al-hurūb, al-qitāl), genocidi, progoni (ihrādž) i međuljudska trvenja.

Kako se vidi, prednjače strašni udesi koji idu na čovjeka i čovječanstvo kažnjavanjem Vodom, Vatrom, Zemljom, Zrakom…, odnosno, riječ je o kažnjavanju sa ona četiri (pra)elementa o kojima su razmišljali stari Grci, stari Semiti i drevni narodi općenito. Kurʼan i Biblija često podsjećaju čovjeka, na jedan indirektan način, da Bog ljudskog dvonošca prethodno nije ni pitao da li da ga nastani sred ta četiri (pra)elementa! Pa i sam čovjek dijelom je od tih elemenata satvoren.

Vedar ton

Uglavnom, jedna trećina Kurʼana jesu kazivanja o ovih “sedam vrsta kazni” koje permanentno pogađaju čovječanstvo. Sura El-Hidžr (15:87) vjerovatno je jedan veoma važan primjer bljeskovitog spominjanja tih kazni.

Danas, u doba medijske slike svijeta, kad za nekoliko sekundi ili minuta vidimo velike elementarne katastrofe i ratove, kao i njihove strašne razmjere na mnogim stranama svijeta, veoma je lahko pratiti (i veoma teško objasniti!) sva znamenja ove vrste kurʼanskih opomena.

Ali, vedar je ton Kurʼana. Ne treba Kurʼanom i Biblijom strašiti ljude! Treba širiti optimističke poglede u dubine nebeskog plavetnila i diljem planete Zemlje. Kurʼan poručuje: Potrebno je da ljudi sarađuju jedni sa drugima u dobru, a ne u zlu. Također, u Kurʼanu Bog poziva čovječanstvo da sarađuje sa Bogom. Jer, “ako ljudi pomognu Boga, i Bog će njih pomoći!”.

To je jedan od velikih oglasa Kurʼana (47:7).

Preuzeto: Oslobođenje.ba

Džuma namaz se klanja u 15:00 sati.

Ramazanska Vaktija 2020

BKC Videoportal

Dobrovoljni prilog – Donacija – Spende

Sa vašim dobrovoljnim prilogom podržavate naš volonterski rad. Za svaku vašu donaciju dobit će te potvrdu o dobrovoljnom prilogu (Spenden- bescheinigung) koju možete koristit za poreske olakšice (Steuererklärung).